Republički zavod za zaštitu spomenika kulture demantuje krajnje tendenciozne i neistinite navode koje su pojedini mediji objavili 17. i 18. avgusta 2023. godine o "betoniranju" arheološkog lokaliteta Belo brdo u Vinči citirajući nestručne navode nedovonjno informisanih izvora.

Sanacija klizišta je prva od niza paralelnih aktivnosti koje se sprovode u okviru implementacije projekta Istraživanje, zaštita i prezentacija arheološkog nalazišta Belo brdo u Vični u cilju očuvanja ovog nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja. Zona arheološkog nalazišta delom se nalazi na jednom od poznatih aktivnih klizišta na desnoj obali Dunava, gde su uočljive vertikalne pukotine, ”pijane šume” i na mestima na kojima je rečna erozija odnela ”nožicu klizišta”, ožiljci tla. Izgradnja zavese potpornih šipova na obaloutvrdi i potpornog zida (kontra-tega) od armirane zemlje, bez ikakvog betoniranja, bila je neophodna sanaciona mera upravo da bi zaštititila oštećene arheološke slojeve na sektoru K i omogućila dalja istraživanja koja su bila nebezbedna zbog obrušavanja samog arheološkog profila usled dejstva klizišta.

Sanacija klizišta se sprovori na osnovu Studije zaštite arheološkog nalazišta od negativnog dejstva vode (2021), koja je rezultovala izradom Projekta drenažnog sistema – kolektora za atmosfersku i fekalnu kanalizaciju na prostoru arheološkog nalazišta „Belo brdo“ u Vinči, dimenzionisanog da prikupi sve vode sa područja naselja Vinča, čime je omogućena revizija Projekta sanacije klizišta izrađenog 2020. godine. Ovim je omogućeno značajno smanjenje projektom planiranih radova, koji su svedeni na izradu jedne od tri prvobitno predviđene ”zaštite zavese šipova”, od kojih je treća, koja se sastojala od 16 šipova, prečnika 3m povezanih naglavnom gredom dimenzija 1mx2m dužine 33m, bila planirana u samom srcu nalazišta, kao temelj-oslonac monumentalne nadstrešnice na samom lokalitetu, koja nikako nije mogla biti zgrada naučnog centra. RZZSK je u okviru objedinjene procedure izdao 1. 12. 2021. godine Uslove za preduzimanje mera tehničke zaštite za sanaciju klizišta, odrona i obezbeđene kulturnih slojeva od visoke vode Dunava arheološkog nalazišta Belo brdo u Vinči, u skladu sa kojima je izrađen revidovan Projekat sanacije 2022. godine.

Sl. 1. Radovi na sanaciji klizišta izradom zavese od šipova na arheološkom lokalitetu Belo brdo u Vinči 2023. godine. Foto: prof. N. Tasić, arhiva RZZSK
Sl. 1. Radovi na sanaciji klizišta izradom zavese od šipova na arheološkom lokalitetu Belo brdo u Vinči 2023. godine. Foto: prof. N. Tasić, arhiva RZZSK
Sl. 2. Pre izrade potpornog zida od armirane zemlje tim arheologa, koji u ime Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture vodi arheološki nadzor nad realizacijom izrade projekata i izvođenja radova na sanaciji klizišta pod rukovodstvom prof. dr Nenada Tasića, dugogodišnjeg rukovodioca arheoloških iskopavanja na lokalitetu Belo brdo u Vinči, presejao je više od 100m3 zemlje obrušene sa ruba nalazišta kao posledica pomeranja tla usled klizanja zemljišta. Foto: prof. N. Tasić, arhiva RZZSK
Sl. 2. Pre izrade potpornog zida od armirane zemlje tim arheologa, koji u ime Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture vodi arheološki nadzor nad realizacijom izrade projekata i izvođenja radova na sanaciji klizišta pod rukovodstvom prof. dr Nenada Tasića, dugogodišnjeg rukovodioca arheoloških iskopavanja na lokalitetu Belo brdo u Vinči, presejao je više od 100m3 zemlje obrušene sa ruba nalazišta kao posledica pomeranja tla usled klizanja zemljišta. Foto: prof. N. Tasić, arhiva RZZSK
Sl. 3. Privremena, reverzibilna zaštita konstrukcija od armirane zemlje izrađena BEZ BETONIRANjA i zadiranja u prostor kulturnih slojeva nalazišta, izvedena kao ”kontra- teg” na sektoru K - aktivnom delu klizišta. Foto: prof. N. Tasić, arhiva RZZSK
Sl. 3. Privremena, reverzibilna zaštita konstrukcija od armirane zemlje izrađena BEZ BETONIRANjA i zadiranja u prostor kulturnih slojeva nalazišta, izvedena kao ”kontra- teg” na sektoru K - aktivnom delu klizišta. Foto: prof. N. Tasić, arhiva RZZSK

Što se tiče pozicioniranja budućeg naučno-istraživačkog centra, izbor lokacije je bio uslovljen kompleksnim, specifičnim infrastrukturnim potrebama za smeštaj nekoliko specijalizovanih naučnih laboratorija, čija je izgradnja planirana u ovom objektu, koji stoga zahteva čvrstu gradnju, koja nije dozvoljena na zaštićenom kulturnom dobru od izuzetnog značaja.

Istraživanja arheoloških slojeva, po Zakonom propisanoj metodologiji iskopavanja uvek se rade od najmlađih slojeva, to jest površine, a potporni zid obezbeđuje sigurnost i integritet radova po takvoj metodologiji na sektoru oštećenim klizištem. Simptomatično je što se udruženje, koje kaže da im je jedna od primarnih delatnosti zaštita kulturnih dobara, toliko fundamentalno ne razume u zaštitu istih, već neosnovano napada projekat sanacije i ZAŠTITNIH RADOVA na kulturnom dobru od izuzetnog značaja. Sve procedure koje su bile osmišljene u cilju stabilizacije tla na kome se nalaze kulturni slojevi arheološkog nalazišta prošle su kroz stručni uvid brojnih eksperata različitih disciplina: od arheologije, geološke sedimentologije, geofizike, geografije, geohemije, biologije i heritologije. Procedure su bile transparentne i razmatrane su na brojnim sastancima projektnog tima, ali su bile i predmet revizije nezavisnih sturčnih komisija i konsultacija sa najznačajnijim svetskim agencijama koje se bave očuvanjem kulturnog nasleđa kao što su Unesko (UNESCO) i pan-Evropska isntitucija Evropa nostra (Europa Nostra), koje su projekat ocenili pozitivno. Sve predviđene procedure, kako je ocenjeno, realizovane su u skladu sa preporukama dokumenta iz Nare (Nara Document on Authenticity, 1994) i Bura konvencije (Burra Charter 1979/2013) o zaštiti kulturnog nasleđa.

Isključivi cilj Kapitalnog projekta "Rekonstrukcija, revitalizacija i prezentacija arheološkog nalazišta Belo brdo u Vinči" koji realizuje Vlada Republike Srbije uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, jeste zaštita nacionalnog blaga neprocenjive vrednosti koje decenijama nestaje u Dunavu.

Svi zainteresovani mediji mogu da posete lokalitet i uvere se koje vrste radova se na njemu obavljaju, kao i da izvrše uvid u obimnu do sada pripremljenu dokumentaciju i aktivnosti planirane u cilju očuvanja i stvaranja preduslova za održivu prezentaciju, nterpretaciju i razvoj lokaliteta.

Sl.4 Ilustracija preuzeta iz javno dostupnog predavanja ”Potporene konstukrcije” prof. Zorana Bonića sa Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Nišu u kome je u delu 1.2.7. Zidovi od armiranog tla objašnjeno da ovakva vrsta potpora podrazumeva armiranje nekoherentnih materijala (pesak i šljunak) vodopropusnim geosintetičkim materijalima, što u potpunosti iskuljučuje upotrebu armiranog betona.
Sl.4 Ilustracija preuzeta iz javno dostupnog predavanja ”Potporene konstukrcije” prof. Zorana Bonića sa Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Nišu u kome je u delu 1.2.7. Zidovi od armiranog tla objašnjeno da ovakva vrsta potpora podrazumeva armiranje nekoherentnih materijala (pesak i šljunak) vodopropusnim geosintetičkim materijalima, što u potpunosti iskuljučuje upotrebu armiranog betona. (http://project.gaf.ni.ac.rs/ecivil/sites/default/files/2020-03/Potporne%20konstrukcije%201_prof.%20Zoran%20%20Bonic.pdf)

Tekst se može preuzeti i u PDF formatu (11 MB)

VRH